Općina Dobrinj, otok Krk, Hrvatska
 

Upoznajte Općinu Dobrinj - Naselja

 
Vezani sadržaj
 
 
 
Šilo - turistički centar Dobrinjštine, tipično je primorsko pitoreskno mjesto namijenjeno onima koji traže odmor daleko od prave ljetne vreve. Iako postankom jedno od najmlađih mjesta Dobrinjštine, značenje mu se širi i izvan turističke domene; upravo je u Šilu 19. veljače 1905. godine osnovano "Krčko parobrodarsko društvo" koje je kupilo parobrod "Dinko Vitezić"; 1. lipnja 1905. "Dinko Vitezić" zaplovio je prema Crikvenici, što je označilo početke linije Šilo - Vrbnik - Crikvenica. Prema podacima iz "Pomorskog godišnjaka" za 1937. godinu, Šilo je imalo 9 brodova s 119 brutto tona i 15 članova posade. Iako bez hotelskih usluga, Šilo raspolaže dovoljnim kapacitetima u privatnome smještaju te Auto-kampom "Šilo", dok se autohtona, nacionalna i internacionalna jela i pića mogu konzumirati u nekoliko ugostiteljskih objekata. Šilo slavi svoj dan 16. kolovoza na blagdan svetog Roka, što je nastavak tradicije započete sredinom 19. stoljeća, kad je našim krajevima harala kuga. I Šilari su se, kao i mnogi drugi, zavjetovali svetome Roku da ih poštedi kuge, pa odatle zavjetne rokovske procesije od Polja prema crkvi svetog Nikole u Šilu.
 
 
* Šilo - pogled sa rive
 
 
Klimno - Geografskim položajem identično je Šilu, iako je postankom znatno starije. Mjestom dominira crkvica sv. Klementa biskupa, jedina crkva u Krčkoj biskupiji posvećena ovome svecu, po kojem je-uostalom-Klimno i dobilo ime. Oltarna pala s prikazima života svetaca, zaštićeni je spomenik kulture. Klimno je od sredine 19. stoljeća postalo i ostalo brodograditeljska "baza"; brodogradilište koje je u drugoj polovici 19. stoljeća otvorio Svetozar Jurić, jedno je od najstarijih brodogradilišta na otoku Krku. Tradiciji brodograditeljstva govori u prilog i činjenica da u ovom relativno malom mjestu danas djeluju čak tri "škvera"-brodogradilišta.
 
 
* Klimno panorama
 
 
Dobrinj - Iako je pisana povijest Dobrinjštine počela u XII. Stoljeću, naznake naseljenosti ovog dijela otoka Krka sežu u predromansko i romansko doba. Tijekom deset stoljeća pisane povijesti Dobrinj je u kontinuitetu administrativno, političko, crkveno ali i kulturno središte Dobrinjštine. Dobrinj se među domaćim pukom od davnine nazivao Gradom, najvjerojatnije prema latinskoj riječi "castellum" što znači "utvrđeni grad". Dobrinj se, međutim, bitno razlikovao od ostalih šest frankopanskih kaštela - jedini nije bio opasan zaštitnim gradskim zidovima, zbog čega je u nekoliko navrata teško stradao od najezde gusara i pljačkaša. Dobrinj i danas jednim dijelom dočarava ambijent davnih dana; riznica glagoljskih rukopisa, bratovštinskih i notarskih knjiga, posvuda na kamenu uklesana glagoljska slova te dijelovi liturgije na staroslavenskom jeziku, što župu Dobrinj svrstava među rijetke župe koje su sačuvale autohtonost staroslavenskog bogoslužja. Čokavica, jezična posebnost ovoga kraja, očuvana u izvornim oblicima, predstavlja jedan od najkonzervativnijih hrvatskih govornih tipova, tzv. "dobrinjski govorni tip".
     
 
 
* Detalj iz Dobrinja (crkva i zvonik)
 
 
     
U Dobrinju je 1841. godine otvorena prva obrazovna ustanova na Dobrinjštini; otvorio ju je domaći svećenik Anton Kirinčić u svojoj kući te je škola isprva bla privatna ali je nakon godine dobila javni karakter. Sakralna baština Dobrinjštine sačuvana je u sakralnoj muzejskoj zbirci dok se život i narodne običaje otoka Krka može upoznati u Etnografskoj zbirci otoka Krka, smještenoj u središtu mjesta. Dobrinj je posljednjih godina okupljalište mnogih umjetnika svjetskog ugleda zahvaljujući ljetnim izložbenim postavima u galerijama "Infeld" i "Hilger" te crkvi-galeriji svetog Antona.
 
 
Čižići - Atraktivna turistička destinacija Dobrinjštine iz više razloga: izabiru je oni koji traže odmor "daleko od buke i vreve" a geografski je smještena tako da je u neposrednoj blizini kupališta u Melinama, poznatog po blatu čija je ljekovitost više puta stručno i praktično potvrđena. Tek par kilometara od Čižića udaljene su Rudine, mjesto poznato po tzv. Vitezićevoj spilji "Biserujki".
 
Gabonjin - Jedno od starijih naselja Dobrinjštine (spominje se u 14. stoljeću) smješteno je ispod brežuljka "Sveti Petor" (Petar), gdje se nalazi istoimena crkvica. Put do crkvice svetog Petra, "Aleja glagoljaša", kulturna je posebnost, gotovo raritet u primorskim mjestima.
     
 
 
* Detalj iz Čižića
 
 
* Crkva Sv, Petra u Gabonjinu
 
     
Polje - Selo smješteno na istočnom dijelu najvećeg sjevernojadranskog otoka a sudeći prema starom, izvorno hrvatskom toponimu, spada u starija dobrinjska naselja. U širim je krugovima poznatije kao rodno selo prvog otočnog akademika dr. Ivana Črnčića, svećenika, prosvjetitelja, filologa, slavista, povjesničara, ključne osobe u pronalaženju i iščitavanju dva važna srednjovjekovna dokaza hrvatske pismenosti, Bašćanske ploče i Listine slavnog Dragoslava.
Polje se nalazi u neposrednoj blizini atraktivnog ljetovališta Šila, te se posljednjih godina afirmira među turistima koji traže tzv. "ladanjski turizam".
 
Rasopasno - Također jedno od postankom starijih dobrinjskih naselja. Spominej se u glagoljskoj ispravi kneza Ivana Frankopana pred kraj 15. stoljeća.

Dvadesetih godina 20. stoljeća u Rasopasnu je neko vrijeme djelovala pučka (osnovna) škola. Nedaleko Rasopasna nalazi se selo Sveti Ivan, koje je ime dobilo po svom patronu, Ivanu Krstitelju.
     
 
 
* Detalj iz Polja - Zvonik
 
 
* Crkva u Rasopasnu
 
 
 
 
Web kamere Općine Dobrinj
Live pogled na Dobrinj, Šilo i Klimno
 
 
Povijest
Saznajte više o povijesti naše općine
Gospodarstvo
Gospodarstvo na području Općine Dobrinj
Turizam
Glavna turistička odredišta
Naselja u Općini
Informacije o naseljima
Škola i vrtić
Nova škola u Dobrinju i vrtić u Polju
Udruge
O udrugama iz Dobrinjštine
Manifestacije
Crkvena slavlja, pučke i ribarske fešte
Istaknute ličnosti
Ivan Crnčić, Josip Pepi Uravić...
Muzeji
Sakralna i etnografska muzejska zbirka
Video
Video klipovi Dobrinja, Šila i uvale Soline
Foto galerija
Fotografije, wallpaperi, screensaveri...
 
 
 
Bookmark and Share
 
         
         
KONTAKTI
 
 
OPĆI PODACI O OPĆINI
   
 
 
Katastarska površina: 55,05 km2
Broj stalnih stanovnika: 2.023
Broj kućanstava: 891

Stambene jedinice: 4.422
Stanovi za stalno stanovanje: 1564
Naselja: Općinu Dobrinj čine 20 naselja

 
 
TD Komun d.o.o.
www.komun.hr
 
TZO Dobrinj
www.tzo-dobrinj.hr