h1

Književnici, filozofi, povjesničari, umjetnici,...

Upravo je Dobrinjština dala prvog akademika s otoka Krka. Bio je to dr. Ivan Črnčić (1830-1897.) iz Polja, koji se ponajviše istaknuo izučavanjem glagoljaške baštine a značajnu je ulogu odigrao i u otkrivanju "krsnog lista Hrvata", Bašćanske ploče. Bio je svećenik, tajnik krčkog biskupa Vitezića, kanonik i ravnatelj rimskog Zavoda svetog Jeronima, slavist, filolog i povjesničar. Iako je malo poznat, svećenik Ivan Uravić (1662-1732.) jedan je od prvih otočnih književnika. Svećenik i prosvjetitelj Antun Kirinčić (1815-1893.) iz Gostinjca za vrijeme župnikovanja u Dobrinju otvorio je 1841.godine prvu privatnu pučku školu na Dobrinjštini. Škola je sljedeće godine dobila javni značaj a u kontinuitetu djeluje od početaka do danas. Uz dr. Ivana Crnčića i Antuna Kirinčića, još je jedan svećenik iz Dobrinjštine ostavio trag u nacionalnoj kulturi-Josip Gržetić Krasanin (1837-1896.) iz Krasa, autor povijesnog romana "Urotnici" te zanimljive pjesme "Dobrinjka" u kojoj na humorističan način detaljno opisuje dobrinjsku žensku nošnju. Prof. Ive Jelenović (1898-1981.) iz Svetog Vida, slavist, filolog, dijalektolog i etnolog, koautor je prve Antologije novije čakavske lirike (Zagreb, 1934.). Prof. Snježana Marčec r. Strčić (Rijeka, 1963- Rijeka, 2001.) po ocu Krasanka, proučavala je čakavštinu s posebnim naglaskom na dobrinjskoj čokavici. Radila je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje a prerana smrt zatekla ju je u izradi magistarskog rada o dobrinjskom govornom tipu.Dr. Nikola Ljudevit Španjol ( 1897-1970.), redovnik i filozof i prosvjetitelj iz Gostinjca, zaslužan je za otkriće groba velikog hrvatskog pjesnika Ivana Gundulića, Supokretač je "Krčkog zbornika" te jedan od inicijatora za osnivanje etnografske zbirke na otočiću Košljunu. Porijeklom iz Dobrinja bio je i književnik, Željko Sabol (Bjelovar, 1941- Zagreb, 1991.). Osim što je napisao niz poetskih i proznih djela, pisao je stihove za mnoge naše poznate glazbenike, među kojima su Gabi Novak, Arsen Dedić i dr. Čedo Variola (1921-1992.), porijeklom Dobrinjac,jedan je od najpoznatijih suvremenih hrvatskih dječjih književnika, te autor i danas rado slušane dječje emisije na Hrvatskom radiju "Stigla je pošta". Od živućih znanstvenika u sferi humanističkih znanosti ističu se akademik Petar Strčić iz Krasa, o.dr. Bonaventura Duda (također iz Krasa), jedan od najpoznatijih biblicista i liturgičara, te prof.dr. Zdravko Jelenović, književnik, publicist i političar rođenjem iz Polja.
Među likovnim umjetnicima svakako se ističe o. Vinko Fulgencije Fugošić (1916-2003.), akademski slikar, povjesničar umjetnosti, restaurator i putopisac. Gotovo da i nema oltara u krčkoj biskupiji za koji o. Vinko nije izradio nacrt ili dao ideju i konkretne upute. Dio svog radnog vijeka proveo je i kao profesor likovnih umjetnosti na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci a ostao je upamćen i kao restaurator starih vatikanskih umjetnina. Iz Dobrinja je porijeklom još jedan likovni umjetnik, Antun Kirinčić (Pula,1912-Zagreb,1981.) a iz Svetog Vida slikarica i nastavnica likovnog odgoja Đurđica Mavrović (1909-1998.).

Lječnici i znanstvenici iz drugih područja

Vojni liječnik iz Dobrinja dr. Nikola Gržetić Gašpić (1838-?) bavio se i pisanjem, pa je tako objavio knjigu iz područja mitologije. Zanimljivo je da je prvi (i za sad jedini) iz Dobrinjštine koji se mogao podičiti titulom "viteza".
Prof. dr. Dinko Sučić(1896-1981.) iz Dobrinja jedan je od pionira-stručnjaka u proučavanju leukemije i srčanog infarkta u nas a svoje su mu zdravlje povjeravala i dvojica kardinala-Alojzije Stepinac i Franjo Šeper. U sferi medicine valja istaknuti prof. dr. Branka Volarića (1927-1982.) iz Dobrinja i dr. Josipa Variolu, također iz Dobrinja a od živućih medicinskih stručnjaka ističemo prof. dr. Mirjanu Gržetić, po ocu iz Sužana prof. dr. Željka Fućkara iz Dobrinja i prof. dr. Josipa Turčića iz Gostinjca.
U tehničkim znanostima ističe se prof. dr. Josip Brnić iz Svetog Ivana; afirmirao se i izvan nacionalnih granica kao stručnjak za čvrstoću metalnih konstrukcija. Prof. dr. Josip Kirinčić iz Gostinjca dobitnik je međunarodnog priznanja International Association of Ports and Harbors u Tokiju, zahvaljujući otkrićima u privredno-lučkom sektoru.

U zdravom tijelu zdrav duh...

Dobrinjština za sada nema veliki broj istaknutih sportaša, no jedan od najzaslužnijih za razvitak otočnog suvremenog sporta, posebno nogometa i gimnastike, Josip Pepi Uravić (1899 - 1984.) porijeklom je Dobrinjac. Svjetska prvakinja u sportskom ribolovu prije nekoliko je godina postala članica Športskog ribolovnog društva "Čikavica" Nataša Rogina.